prikaz prve stranice dokumenta Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje
  Preuzmi
PDF 4.46 MB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 37 (2020), -; 37-72. https://doi.org/10.33254/piaz.37.2
Vrkić, Šime; Kulenović Ocelić, Neda

Citirajte ovaj rad

Vrkić, Š. i Kulenović Ocelić, N. (2020). Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 37. (-), 37-72. doi: 10.33254/piaz.37.2

Vrkić, Šime i Neda Kulenović Ocelić. "Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje." Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 37, br. -, 2020, str. 37-72. https://doi.org/10.33254/piaz.37.2

Vrkić, Šime i Neda Kulenović Ocelić. "Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje." Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 37, br. - (2020): 37-72. https://doi.org/10.33254/piaz.37.2

Vrkić, Š. i Kulenović Ocelić, N. (2020) 'Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje', Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 37(-), str. 37-72. doi: 10.33254/piaz.37.2

Vrkić Š, Kulenović Ocelić N. Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu [Internet]. 2020. [pristupljeno 17.07.2024.];37(-):37-72. doi: 10.33254/piaz.37.2

Š. Vrkić i N. Kulenović Ocelić, "Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 37, br. -, str. 37-72, 2020. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:291:909868. [Citirano: 17.07.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:291:909868
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje
Naslov (engleski)A contribution to the study of the prehistoric hillforts in the lower course of the River Zrmanja
AutorŠime Vrkić
AutorNeda Kulenović Ocelić
Autorova ustanovaSveučilište u Zadru
(Odjel za geografiju)
Autorova ustanovaSveučilište u Zadru
(Odjel za turizam i komunikacijske znanosti)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Arheologija
Prapovijesna arheologija
Sažetak (hrvatski)
U radu se objavljuju prapovijesni gradinski lokaliteti smješteni uz donji tok rijeke Zrmanje. Lokaliteti su detektirani analizom zračnih i satelitskih snimaka, topografskih karata i arhivskoga kartografskog gradiva te potvrđeni i dokumentirani metodom terenskoga pregleda i zračnim snimanjem. Većina lokaliteta pripada gradinskim lokalitetima manjih površina koji su izgrađenim na pogodnim položajima na kanjonu rijeke Zrmanje i pojasu od 2,5 km oko rijeke. Prapovijesna suhozidna arhitektura pokazuje uniformne karakteristike. Mogu se izdvojiti grupe jednakih svojstava kao što je dominantna zastupljenost struktura linearnoga tlocrta te dominacija lokaliteta manje površine. Većina lokaliteta ne sadrži kulturni sloj. Prema površini se ističu Velika gradina i Bojnik u Kruševu koje spadaju u gradinske lokalitete velike površine, a Berberova gradina u Bilišanima kao lokalitet s najbogatijim arheološkim slojem. Gradina u Muškovcima je najmonumentalniji primjer suhozidne arhitekture koja se ističe kao važna prapovijesna utvrda.
Sažetak (engleski)
This paper describes the hillfort sites situated in the lower course of the River Zrmanja. The sites were detected through the analysis of aerial and satellite imagery and topographic and historical maps. The sites were confirmed through field and aerial surveys. The majority of the sites are relatively small and built in favorable situations in the Zrmanja canyon or in the 2.5 km zone around the river. Groups may be defined for sites with specific characteristics, such as the dominance of linear and smaller structures. The majority of the sites lack soil deposits. Certain sites display different characteristics. Velika Gradina and Bojnik at Kruševo are considerably larger than the average sites in the area, while Berberova Gradina contains rich cultural layers. The hillfort Gradina at Muškovci has the most monumental dry stone wall architecture in the region, and it stands out as a significant prehistoric fort.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Jezikengleski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - međunarodna recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaPrilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu
Brojčani podacivol. 37, br. -, str. 37-72
p-ISSN1330-0644
e-ISSN1848-6371
DOIhttps://doi.org/10.33254/piaz.37.2
URN:NBNurn:nbn:hr:291:909868
Datum objave publikacije2020
ProjektŠifra: UIP-2017-05-2152
Naziv (hrvatski): Kulturni krajolik – model valorizacije, zaštite, upravljanja i korištenja kulturne baštine
Kratica: ProHeritage
Voditelj: Igor Kulenović
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: HRZZ
Linija financiranja: UIP
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/247806
Vrsta resursamixedmaterial
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje 3.0 (CC BY 3.0)
Datum i vrijeme pohrane2023-07-05 07:37:24