prikaz prve stranice dokumenta Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine
  Preuzmi
PDF 5.4 MB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 38 (2021), 1; 34-74. https://doi.org/10.33254/piaz.38.1.2
Gavranović, Mario; Antić, Snježana; Meyer, Cornelius; Petschko, Irene; Bulatović, Jelena; Waltenberger, Lukas

Citirajte ovaj rad

Gavranović, M., Antić, S., Meyer, C., Petschko, I., Bulatović, J. i Waltenberger, L. (2021). Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 38. (1), 34-74. doi: 10.33254/piaz.38.1.2

Gavranović, Mario, et al. "Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine." Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 38, br. 1, 2021, str. 34-74. https://doi.org/10.33254/piaz.38.1.2

Gavranović, Mario, Snježana Antić, Cornelius Meyer, Irene Petschko, Jelena Bulatović i Lukas Waltenberger. "Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine." Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 38, br. 1 (2021): 34-74. https://doi.org/10.33254/piaz.38.1.2

Gavranović, M., et al. (2021) 'Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine', Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 38(1), str. 34-74. doi: 10.33254/piaz.38.1.2

Gavranović M, Antić S, Meyer C, Petschko I, Bulatović J, Waltenberger L. Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu [Internet]. 2021. [pristupljeno 11.07.2024.];38(1):34-74. doi: 10.33254/piaz.38.1.2

M. Gavranović, S. Antić, C. Meyer, I. Petschko, J. Bulatović i L. Waltenberger, "Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 38, br. 1, str. 34-74, 2021. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:291:263198. [Citirano: 11.07.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:291:263198
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Višeslojni tumul u Novom Selu kod Bijeljine
Naslov (engleski)A multi-phased burial mound in Novo Selo near Bijeljina
AutorMario Gavranović https://orcid.org/0000-0001-6249-1819
AutorSnježana Antić
AutorCornelius Meyer https://orcid.org/0000-0001-7747-2661
AutorIrene Petschko
AutorJelena Bulatović
AutorLukas Waltenberger https://orcid.org/0000-0002-9670-6117
Autorova ustanovaInstitut za arheologiju
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Arheologija
Prapovijesna arheologija
Sažetak (hrvatski)
Prva faza istraživanja u Novom Selu kod Bijeljine (Republika Srpska) u sjeveroistočnome djelu Bosne i Hercegovine, poznatom i pod imenom Semberija, izvedena je između 2016. i 2019. godine u sklopu projekta „Vizualizacija nepoznatog Balkana“. Projekt je iniciran od strane Instituta za orijentalnu i europsku arheologiju (sada Austrijski arheološki institut) Austrijske akademije znanosti, a u suradnji s Muzejom Semberije iz Bijeljine. Iako se nalaze na istaknutome položaju na istočnome rubu grada Bijeljine, blaga uzvišenja na lokalitetima Novo Selo i Muharine ostala su do sada nezabilježena u arheološkoj literaturi. Slijedeći rezulate geomagnetne prospekcije iz 2016. godine koji su ukazivali na postojanje jaraka i raznih drugih struktura, prva iskopavanja provedena su krajem 2018. godine na uzvišenju u Novom Selu. U tom trenutku nije se mogla procijeniti niti starost niti ponuditi bilo kakva interpretacija velikih zemljanih humki, budući da slični nalazi u bližoj okolici nisu poznati, a nisu postojali niti površinski nalazi koji bi približno mogli ukazivati na moguće razdoblje. Iskopavanja u Novom Selu dovela su do otkrića iznimnih struktura te su potvrdila aktivnosti na ovome nalazištu u vrijeme kasnoga bakrenog doba (3200.–2600. g. pr. Kr.), početka srednjega brončanog doba (1800.–1700. g. pr. Kr.) te konačno u kasnome srednjem vijeku (1100.–1200. g. po Kr.). U pogledu kulturnih poveznica, nalazi iz bakrenoga doba i paljevinski grobovi odgovaraju repertoaru kasnoga badenskog kompleksa te kostolačke kulture, dok kosturni ukop iz srednjega brončanog doba ima određene analogije s grobovima iz donjega Podrinja. Otkrića iz Novoga Sela ukazuju na kompleksnost i važnost tumula kao pogrebnih mjesta prapovijesnih zajednica, posebno u otvorenome krajoliku kao što je Semberija, s mnoštvom raznih utjecaja s Balkana, iz Karpatske kotline i prostora Podunavlja.
Sažetak (engleski)
The first step of the investigations in Novo Selo near Bijeljina (Republic of Srpska), in the northeastern part of Bosnia and Herzegovina known as Semberija, took place between 2016 and 2019 in the frame of the project “Visualizing the Unknown Balkans”, initiated by the Institute for Oriental and European Archaeology (now Austrian Archaeological Institute) of the Austrian Academy of Sciences in cooperation with the Museum of Semberija in Bijeljina. The slightly elevated mounds in Novo Selo and Muharine at the eastern outskirts of the city of Bijeljina remained unregistered in archaeological literature despite their exposed position. Following the results of magnetic prospecting in 2016 that indicated the existence of ditches and a variety of structures, the first excavation was carried out in late 2018 at the mound in Novo Selo. At that point, neither a chronology nor an interpretation of the large earth mounds could be put forward, since there were no comparable investigated structures in the surroundings or surface finds suggesting an approximate age. The excavations in Novo Selo revealed highly remarkable structures and the use of the place as burial grounds in the Late Copper Age (3200–2600 BC), the earliest stage of the Middle Bronze Age (1750–1650 BC), and finally in the late Middle Ages (1000–1300 AD). In terms of cultural affiliation, the Copper Age finds (pottery) and urn cremation burials correspond with the repertoire of the late Baden complex and the Kostolac culture, while the Middle Bronze Age inhumation burial shows similarities with the graves in the lower Drina valley. The discoveries made in Novo Selo exemplify the complexity of burial mounds and their importance for prehistoric communities, especially in an open landscape like Semberija, with multifarious influences from the Balkans, the Carpathian Basin, and the Danube area.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Jezikengleski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - međunarodna recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaPrilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu
Brojčani podacivol. 38, br. 1, str. 34-74
p-ISSN1330-0644
e-ISSN1848-6371
DOIhttps://doi.org/10.33254/piaz.38.1.2
URN:NBNurn:nbn:hr:291:263198
Datum objave publikacije2021
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/260709
Vrsta resursamixedmaterial
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje 3.0 (CC BY 3.0)
Datum i vrijeme pohrane2023-07-04 10:51:19