prikaz prve stranice dokumenta Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom
  Download
PDF 2.02 MB
Scientific paper - Original scientific paper
Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 37 (2020), -; 117-164. https://doi.org/10.33254/piaz.37.5
Hruševar, Dario; Bakrač, Koraljka; Miko, Slobodan; Ilijanić, Nikolina; Hasan, Ozren; Mamić, Mirna; Puljak, Tatjana; Vucić, Anita; Husnjak Malovec, Katarina; Weber, Martina; Mitić, Božena

Cite this document

Hruševar, D., Bakrač, K., Miko, S., Ilijanić, N., Hasan, O., Mamić, M. ... Mitić, B. (2020). Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 37. (-), 117-164. doi: 10.33254/piaz.37.5

Hruševar, Dario, et al. "Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom." Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 37, no. -, 2020, pp. 117-164. https://doi.org/10.33254/piaz.37.5

Hruševar, Dario, Koraljka Bakrač, Slobodan Miko, Nikolina Ilijanić, Ozren Hasan, Mirna Mamić, Tatjana Puljak, et al. "Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom." Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 37, no. - (2020): 117-164. https://doi.org/10.33254/piaz.37.5

Hruševar, D., et al. (2020) 'Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom', Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 37(-), pp. 117-164. doi: 10.33254/piaz.37.5

Hruševar D, Bakrač K, Miko S, Ilijanić N, Hasan O, Mamić M, and sur.. Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu [Internet]. 2020 [cited 2024 November 17];37(-):117-164. doi: 10.33254/piaz.37.5

D. Hruševar, et al., "Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, vol. 37, no. -, pp. 117-164, 2020. [Online]. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:291:551336. [Accessed: 17 November 2024]

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
Title (croatian)Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom
Title (english)Environmental history in Central Croatia for the last two millennia – vegetation, fire and hydrological changes under climate and human impact
AuthorDario Hruševar
AuthorKoraljka Bakrač
AuthorSlobodan Miko https://orcid.org/0000-0001-9191-610X
AuthorNikolina Ilijanić
AuthorOzren Hasan
AuthorMirna Mamić
AuthorTatjana Puljak
AuthorAnita Vucić
AuthorKatarina Husnjak Malovec https://orcid.org/0000-0002-7618-2694
AuthorMartina Weber
AuthorBožena Mitić
Author's institutionCroatian Geological Survey
Author's institutionUniversity of Zagreb
Faculty of Science
(Department of Biology)
(Division of Botany)
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		NATURAL SCIENCES
Biology
Botany
Abstract (croatian)
U ovome radu predstavljena je paleookolišna rekonstrukcija creta u blizini sela Blatuše, s naglaskom na promjene u strukturi i sastavu vegetacije, hidrološkoga režima i povijesti požara na području Banovine/Korduna tijekom posljednja dva tsućljeća. U svrhu paleookolišne interpretacije, napravljena je analiza akumuliranoga peluda, nepeludnih palinomorfa i pougljenjenih čestica. Upotrebom CONISS statističkoga modela mogu se razlučiti tri različite (pod)zone akumulacije: vegetacija „joha-bukva/hrastovi“ dominanira razdobljem od 2. stoljeća do sredine 7. stoljeća, nakon čega slijedi dominacija vegetacije „trave-bukva/hrastovi“ do kraja 13. stoljeća, te naposlijetku vegetacije „trave-grab/hrastovi“ u razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća. Obilje spora maha tresetara (Sphagnum) u razdoblju od 11. do kraja 14. stoljeća vjerojatno je utjecano povećanom količinom oborina i učestalijim padalinama tijekom srednjovjekovne klimatske anomalije. Prijelaz iz ombrotrofije u minerotrofiju same cretne površine, tijekom maloga ledenog doba, uzrokovan je promjenom zasićenosti supstrata vodom, s nešto vlažnijim razdobljem do sredine 17. stoljeća i djelomično sušnijim do početka 20. stoljeća. Iako se pelud žitarica ne pojavljuje do kraja 14. stoljeća i udjeli sekundarnih antropogenih indikatora su niski tijekom cijeloga razdoblja srednjeg vijeka, veliki broj pougljenjenih čestica ukazuje na jaču antropogenu aktivnost no što se to može iščitati iz promjenama u biljnome pokrovu. Ipak, snažan porast udjela peluda nedrvenastih vrsta tijekom Seobe naroda više je rezultat procesa sukcesije na površini samoga creta nego nepobitan dokaz avarsko-slavenskoga utjecaja na sastav i strukturu vegetacije. Izravni antropogeni pritisak, koji se očituje učestalom pojavom peluda korovnih vrsta i žitarica, može se pratiti tek od razdoblja kasnoga srednjeg vijeka nadalje.
Abstract (english)
This paper presents the paleoenvironmental reconstruction of a mire sequence near the village Blatuša, with a focus on changes in vegetation composition, hydrological regime and fire history of the Banovina/Kordun area during the last two millennia. For this purpose, pollen, non-pollen and charcoal analysis were done. By the application of CONISS statistical analysis three different pollen assemblage (sub)zones could have been distinguished: a dominance of alder-beech/oaks from the 2nd to the middle of the 7th century, followed by a prevalence of grasses-beech/oaks till the end of the 13th century. Finally, an assemblage of grasses-hornbeam/oaks populated the area from the 14th to the beginning of the 20th century. The high abundance of peat mosses (Sphagnum) from the 11th to the end of the 14th century must indicate increased precipitation and higher frequencies of rainfall during the Medieval Climate Anomaly. Transition from an ombrotrophic to minerotrophic phase of mire evolution during the Little Ice Age is caused by changing in moisture level, with somewhat wetter period prevailing till the middle of the 17th century followed by drier conditions till the beginning of the 20th century. Although cereal pollen grains first appear from the layers dated to the late 14th century and the proportion of secondary anthropogenic indicators were low during the entire Middle Ages, a large number of charcoal particles suggests stronger anthropogenic activity than indicated by observed changes in vegetation composition. Still, a sharp rise of non-arboreal pollen during the Migration period most likely reflect a general natural succession process on mire surface than persuable proof of Avaric-Slavic impact on vegetation. Direct anthropogenic pressure indicated by weeds and cereal pollen can be tracked from the Late Middle Ages onwards.
Keywords (croatian)
Keywords (english)
Languagecroatian
Languageenglish
Publication typeScientific paper - Original scientific paper
Publication statusPublished
Peer reviewPeer review - international
Publication versionPublished version
Journal titlePrilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu
Numberingvol. 37, no. -, pp. 117-164
p-ISSN1330-0644
e-ISSN1848-6371
DOIhttps://doi.org/10.33254/piaz.37.5
URN:NBNurn:nbn:hr:291:551336
Publication2020
Document URLhttps://hrcak.srce.hr/247810
Type of resourcemixedmaterial
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence Attribution 3.0 Unported (CC BY 3.0) icon
Created on2023-07-05 07:47:04