Niz godina provode se na krajnjem sjeverozapadnome dijelu Hrvatskoga zagorja, kod Huma na Sutli, arheološko-konzervatorska istraživanja burga srednjovjekovnog naziva Vrbovec. Burg se, u rijetkim povijesnim vrelima, spominje u razdoblju od druge polovine 13. pa do u drugu polovinu 15. stoljeća. Arheološka su istraživanja dala podatke i o njegovom ranijem početku kao i o dužem trajanju, odnosno naknadnom korištenju srednjovjekovnog položaja u razdoblju ranog novog vijeka, tj. u 16. stoljeću. Na lokalitetu su pronađeni ostaci drvenog objekta, vjerojatno kule stradale u požaru, a podignute na samim ruševinama srednjovjekovnoga burga. Na osnovi širine ukopa za temelje tog drvenog objekta može se zaključiti da se radilo o zdanju izgrađenome od masivnih drvenih trupaca ili čak višeetažnoj građevini. Pronađeni su i ostaci urušene kaljeve peći. Peć je bila popunjena s tri vrste pećnjaka – pećnjacima s punom prednjom dekorativnom pločom na kojoj je prikazana scena lova , zatim pećnjacima s prednjom perforiranom pločom ukrašenom arhitektonskim motivima i jednostavnim zdjelastim pećnjacima četvrtastog otvora. Prvi tip pećnjaka predstavlja kopiju pećnjaka kakvi su pronađeni i na celjskome burgu gdje su datirani u posljednju četvrtinu 15. i prijelaz 15. na 16. stoljeće. Na osnovi stratigrafije nalaza, tipologije pećnjaka i radiokarbonskih analiza kaljeva se peć s Vrbovca datira u drugu trećinu 16. stoljeća. Premda u povijesnim izvorima nemamo o tome izričitog spomena, ranonovovjekovni horizont života na ruševinama srednjovjekovnog burga Vrbovca valja povezati s velikaškom porodicom Rattkay. Klenovečki burg Vrbovec je ovim pronalaskom postao ne samo arheološki izvor za razdoblje srednjeg vijeka, već i prvorazredni izvor za istraživanje razdoblja ranog novog vijeka.