| Abstract (croatian) | U članku se obrađuju u stručnoj literaturi manje poznati lokaliteti tipa gradište u križevačkome kraju, uz tokove potoka Gliboki i rijeke Glogovnice. Daje se prikaz problematike tipologije i terminologije, kao i datacije ove vrste arheoloških nalazišta, te se zasebno sagledava svaki obrađivani lokalitet u kontekstu dostupnih povijesnih izvora. Poneki lokaliteti do sad nisu bili poznati, a za druge se nastoji prokomentirati njihova funkcija kao utvrđeno sjedište posjeda plemića iz razvijenog ili kasnog srednjeg vijeka. Ostaci tih utvrda očituju se u prostoru kao nizinske ili visinske utvrde tipa gradište ili motte, istaknutog središnjeg uzvišenja, okružena obrambenim sustavom, odnosno opkopom i zemljanim bedemom (a ponekad mogu biti okružena i sustavom opkopa i bedema). Riječ je o šest lokaliteta koji imaju morfološke značajke gradišta: na sjeveroistočnome dijelu promatranog područja, uz potok Gliboki, to su Rasinja - Opoj grad, Prkos – Gradina, Veliki Poganac – Šanac i Veliki Poganac Gradina, zatim sjeverno od Križevaca, uz gornji tok Glogovnice dva lokaliteta – Osijek Vojakovački Mihalj i utvrda oko crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Donjoj Glogovnici. Prkos-Gradina se ovom prigodom prvi puta objavljuju, dok su ostala gradišta više ili manje spomenuta u stručnoj literaturi. Ujedno se donose podaci i o novootkrivenom lokalitetu Cubinec – Gradina uz srednji tok Glogovnice koji pak nema sve elemente gradišta, nedostaje mu bedem, a jarak je vrlo nenaglašen. Iako je iz postojećih povijesnih i arheoloških izvora u nekim slučajevima teško pronaći sigurnu poveznicu između samog lokaliteta i mogućeg vlasnika, evidentno je da pravo (i financijske mogućnosti) gradnje utvrda imaju isključivo pripadnici višeg staleža. U radu se postavlja pitanje socijalnog ranga plemstva koje je gradilo utvrde tipa gradište. Je li i više plemstvo također podizalo gradišta ili njihovu gradnju valja povezivati isključivo uz pripadnike srednjeg ili čak i nižeg plemstva, dok bi burgovi bili rezervirani za kralja, aristokraciju i visoko plemstvo? |
